-Glazba i zdravlje: Bio Clinica Hrvatska
 
Zatvori

Informacija

Molimo, pričekajte trenutak!


Postoji li uzajamna sveza između glazbe i zdravlja?

Kod tog pitanja upitamo se može li glazba utjecati na naše zdravlje povoljno ili loše? Često nismo ni svjesni, niti o tome razmišljamo, iako je glazba danas postala dio našega svakodnevnog života. Kako i kada djeluje slušanje glazbe povoljno na naše raspoloženje, a kada i zašto nepovoljno i nepoželjno, pa i na zdravlje? Pokušajmo zajedno razmotriti to pitanje.

Naš život započinje RITMOM s prvim ritmičnim otkucajima našega srca. To je u skladu s prirodom, a nažalost život se i gasi s prestankom ritma, odnosno rada srca.

Glazba se, otkako je ljudskog roda, stalno koristila i rabila u svim životnim prilikama, ali uvijek u nekom ritmu i uz bilo kakva glazbala. Na svim stranama svijeta svi narodi plešu u ritmu. Dakle ritam je dio našega života, a da toga nismo ni svjesni. Ispadanje iz ritma nikada nije dobro. Pojava srčane aritmije skreće pozornost liječnika jer se možda radi o životu i smrti, pa se žurno nastoji vratiti rad srca u normalan ritam. Sva borba spašavanja ljudskih života sastoji se u savladavanju aritmija. Dokazano je da se ritam srca usklađuje s ritmom glazbe. I bebe i mala djeca kad čuju glazbu, njišu se u ritmu ili odrasli cupkaju nogom. Naš organizam treba ritam! Dojenčad se na majčinim prsima smire jer čuju ritmične otkucaje majčinog srca, pošto u majčinoj utrobi prije rođenja nisu vidjeli, ali su mogli slušati. Sjetimo se kako uspavanka povoljno djeluje na umirenje i ulazak u san. Glazba utječe i na ritmički rad disanja, rad želuca i crijeva, na hormone stresa i dr.

Sve se više susrećemo s glazbom svakoga dana, pa i kad čekamo spajanje veze telefonom, slušamo umirujuću glazbu koju telefonske kompanije puštaju da bi bili manje nervozni. Mnoge zračne kompanije prije polijetanja puštaju glazbu za opuštanje uplašenih putnika. U nekim robnim kućama i u trgovinama emitira se glazba koja doprinosi da ste uz nju veseli i raspoloženi, više kupujete, potrošite više novca. Čovjek ne mora biti glazbeno obrazovan ili posebno sklon glazbi. Danas se glazba koristi svakodnevno djelujući na osjećaje i ponašanje. Uz aerobik i glazbu trenirani nemaju osjećaj napora, a bolje se osjećaju i lakše nego bez pratnje glazbom.

Skoro svatko od nas voli neku vrstu glazbe, neki vole klasičnu glazbu, neki evergrin, rok, pop, džez ili narodnjačku, kao i izvođenu na mnogobrojnim instrumentima ili duhovne pjesme, a da ne govorimo kako znatno utječe na nas zborno pjevanje ili orgulje u crkvi. Zašto je “Ave Marija” dirljiva? Tajna je u strukturi glazbe i skladbi. Prava glazba u pravo vrijeme donosi veselje i smiruje. Glazba nas može dovesti do suza, ili nas motivirati za jelo, vođenje ljubavi i slično ili podsjetiti na neke događaje, ali i pružiti zdravo zadovoljstvo. Slušanje omiljene glazbe može nas raspoložiti, ali umiriti ili opuštati, stvarajući osjećaj ugode, podiže razinu adrenalina, izlučuju se snažni hormoni-endorfini, koji olakšavaju i bolove.

Dokazano je da glazba može izazivati promjene u tijelu i duši. Glazba je tjelesni podražaj! Ona zvučnim valovima izaziva preko uha električni odgovor u našemu mozgu pa pokušava kod nekih taktova pogađati što dolazi sljedeće, ako se ponavljaju melodije, rastu osjećaji, nakon čega slijedi opuštanje. To su skladanjem koristili, primjerice Beatlesi i zbog toga imali velik uspjeh.

Učinci glazbe koriste se u terapiji nazvani “muzikoterapija”. Liječnici danas često upotrebljavaju glazbu kao dodatnu terapiju. Glazba stvara osjećaj pripadnosti i pomaže komunikaciji među ljudima. Glazbena terapija primjenjuje se u osoba s psihičkim smetnjama, pri otežanom učenju, u delikvenata i ovisnika, u bolesnika od PTSP-a. Prvi su započeli koristiti u bolnici u Kentu u Britaniji. Danas se primjenjuje u rađaonicama jer potiče razvoj prijevremeno rođenih beba. Tamo svira tiha glazba u ritmu otkucaja srca, kao i u sobama za novorođenčad. Glazba se koristi i prije, za vrijeme i nakon operacija, jer je registrirano da su pacijenti, uz glazbu, manje zabrinuti, trebaju manje lijekova i sredstava za smirivanje, ali se i brže oporavljaju. U bolničkim odjelima intenzivne skrbi puštaju laganu i tihu glazbu, što postiže povoljne efekte na bilo, pravilan ritam, krvni tlak, smanjuje zabrinutost, i depresiju.

Glazba se pokazala korisnom i u liječenju glavobolja, posebice u osoba koje imaju jaku emocionalnu komponentu tegoba. Također pomaže u neizlječivih bolesti kao što su šećerna bolest, multipla skleroza, reumatizam, ali i u zloćudnih kao i u onih s rakom. Najvažnije saznanje je da pozitivno djeluje na obrambene i imunosne reakcije zdravih osoba!

Slušanje Mozarta može zamijeniti upotrebu apaurina od 2,5 mg. Moglo bi se kazati da je bolje tri puta slušati Mozarta umjesto tri apaurina.

Svatko od nas može unijeti više glazbe u svoj život, a svatko može izabrati onu glazbu koju najviše voli. Prepustite se slušanju i nemojte za to vrijeme ništa raditi. Pokušajte. Opušta li vas slušanje ili potiče na neku akciju. Podsjeća li vas neka glazba na nešto ili na neki događaj u vašemu životu? Kakva se maštanja ili raspoloženja dok slušate stvaraju u vama?

Uživanje u glazbi je zdravo! Još prije 2500 godina grčki filozof Pitagora zagovarao je svakodnevno pjevanje i sviranje kao pomoć za čišćenje od osjećaja žalosti, briga straha i ljutnje. Zato je slušanje glazbe jedan od lakših i jeftinijih načina za ponovno stjecanje raspoloženja, komunikacije i senzualnosti koju smo u današnjem vrtlogu života izgubili.

Odmah moram napomenuti, da dok je glazba ugodna, BUKA je zvuk koji uznemiruje, ali i ugrožava sluh, a svakako djeluje štetno na cjelokupni organizam i naše zdravlje!

Jakost buke određuje se u decibelima. Jaka buka oštećuje slušne stanice i u početku izaziva “prolaznu gluhoću”, ali ako traje, i potpunu trajnu gluhoću. Svaki duži boravak u buci je velik napad na sluh. Zato glazbu treba slušati umjerene jakosti.
Mladež, nažalost, danas smatra da je samo bučna glazba dobra glazba, pa iz automobila i na sto metara čujete buku od 90 decibela, što je ravno pucnju iz topa. Zato mladež u kući poslije ne čuje telefonski pozivni zvuk, a u diskotekama ne mogu ni razgovarati od glasne glazbe. Još opasnije je slušanje jake glazbe direktnim slušalicama na uši. Takva glazba od one umjerene jakosti nije ugodna i sigurno uznemiruje i okolinu i slušatelja i sigurno ne koristi, već šteti zdravlju!
Newsletter i nagradna igra
Indeks tjelesne mase
O nama