-Utjecaj sunca na zdravlje: Bio Clinica Hrvatska
 
Zatvori

Informacija

Molimo, pričekajte trenutak!

U Knjizi POSTANKA prva stvaralačka riječ Božja bila je: Neka bude svjetlo! Svjetlo i sunce imaju nezamjenjivu ulogu u našem životu i zdravlju. Globalno zatopljenje koje doživljavamo u ovom 21. stoljeću mora nužno mijenjati naše dosadašnje navike.

Problem predstavlja pothranjenost svjetlom isto kao i pretjerano sunčanje, jer su se sunce i UV zrake promijenile.

Promjene u nama i u našoj koži prilikom izlaganja Suncu ili neizlaganja su prouzročene Suncem i svjetlošću, a toga često nismo ni svjesni. Neke nastaju i kombinacijom alergena i ultraljubičastih zraka.

Koliko dnevnog svjetla treba naše tijelo? Dnevni minimum je 1000 luksa. (Jedan lux je svjetlo jedne žarulje od 100 Wati, na udaljenosti od 1,5 m). Ljeti nas Sunce osvjetljava sa sto tisuća luksa! Je li to značajno? Danas sve više ljudi živi, boravi i radi u tmini i mraku, ili pak pri umjetnom svjetlu.

Pogledajte naše urede, trgovine, tramvaje, podzemnu željeznicu, polumrak pred TV i drugim ekranima. Provjereno je da prosječno svaki čovjek boravi samo 3% vremena dana na DNEVNOM SVJETLU.

Kakve su posljedice? Najčeća posljedica je UMOR. Koliko ćemo u 24 sata biti izloženi tami ili svjetlu nije isto. Nije zbog toga jer se po noći zbog mraka u našem tijelu izlučuje 10 puta više MELATONINA, koji nas ne štiti od UMORA, jer duži boravak u mraku povećava ga sve više. Po zimi kada su dani kratki, ima više melatonina i javlja se tzv. proljetni umor.

Danas je dokazano da svjetlo i tama igraju vrlo važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja jer zimi melatonin preplavi naš organizam i izaziva umor, loše raspoloženje i DEPRESIJU. Ta zimska depresija izaziva emocionalne poremećaje zbog manjka svjetla. Takvo stanje u nama povećava želju za slatkim, šećerima pa grickajući slastice u tami ispred televizora dolazi do DEBLJANJA.

Takvo pretežno življenje u tami s druge strane u nama izaziva pretjeranu želju za SUNČANJEM! Sunčanje pak između 11 i 16 sati, bez obzira je li dan sunčan ili oblačan izaziva, ako je pretjerano, glavobolju, mučninu, umor, da ne govorimo o opeklinama, toplotnom udaru ili dehidrataciji, gubitkom vode znojenjem, a sve u želji da dobijemo bakrenu ljepotu koja je ipak prolazna.

Istina je da je Sunce neophodno za stvaranje vitamina D u našoj koži, što je važno za osteoporozu, ali je još važnije i za naše raspoloženje.

Za dobro zdravlje dovoljno je izlaganje sunčevoj svjetlosti direktno ili indirekno dva puta dnevno po 20 minuta svakoga dana! Potamnimo li kožu sunčanjem jako, zatvorili smo pristup korisnih zraka sunca pa takvo sunčanje nije korisno, veće štetno jer izaziva starenje SLOBODNIH RADIKALA koji bez dovoljno antioksidansa djeluju kao OTROVI! S druge strane dolazi do tzv. FOTOSTARENJA, vidljivog na koži starih ribara na njihovom licu i rukama. Potrebno je nakon svakog sunčanja pojačati njegu kože.

Da bi koža dobila vlagu, treba se tuširati i koristiti KREME koje pomažu koži da se obnavlja i sačuva elastičnost, mekoća i ljepota. Dakle, za dobro zdravlje trebamo SVJETLO. Međutim kako smo vidjeli sunčane zrake, pa i one iz SOLARIJA mogu biti i korisne ali i štetne. Mogu stvarati BORE, RAK, posebice u djece ako se u djetinjstvu previše izlažu podnevnom Suncu.

Treba upoznati sve dobre ali i loše strane svjetla i koristiti samo povoljno djelovanje na našu kožu i zdravlje, na raspoloženje i psihičko zdravlje. Depresiju danas liječe tako da bolesnike od depresije izlažu do 10 sati na sunčevom svjetlu.

Zaštitne kreme sa zaštitnim FAKTOROM od sunca NE ŠTITE od posljedičnih djelovanja svih UV zraka. Broj zaštitnog faktora u kremema za sunčanje govori koliko minuta možete bez štete izlagati kožu suncu, jer iako ste preplanuli niste zaštićeni od opeklina. Faktor 30 vas upozorava da ne budete duže od pola sata na suncu! To je sve.

Kako doći do lijepog tamnog bakrenog tena, a ne izlagati se štetnom djelovanju Sunca? Upoznati svoj tip kože i način reagiranja na sunčeve zrake, jer nismo svi u istoj koži, čija kakvoća ponekad ovisi i o nasljeđu.
Newsletter i nagradna igra
Indeks tjelesne mase
O nama