-Klima i ekologija: Bio Clinica Hrvatska
 
Zatvori

Informacija

Molimo, pričekajte trenutak!

Što je ekologija?

Globalno zatopljenje, efekt staklenika, promjene klime... sve su to stvari o kojima slušamo u medijima. Kako pomoći zaustavljanju onečišćenja okoliša, a samim time i svom zdravlju.

Ecos na grčkom znači stan, kuća, a logos znači: riječ, znanost.
Ekologija je tako znanost o prostoru u kojemu živimo, proučavajući uzajamne odnose između svih organizama i čovjeka koji u njemu žive.

OKOLINA je krajolik i uži pojam od okoliša, koji je znatno širi pojam: višestruko složen sustav koji obuhvaća i običaje naroda, ekonomske prilike, klimatske promjene, uzajamne odnose u regijama i krajevima i prirodi u kojima žive mnogobrojni organizmi, često ovisni jedni od drugih. Ekologija čovjeka kao humana ekologija ispituje odnose čovjeka prema okolišu. Svi organizmi mijenjaju okolinu a zatim okoliš s uzajamnim odnosima jedni na druge na ovoj planeti, čine jednu zajednicu tako vršeći utjecaj na populaciju. Primjerice šume, rijeke, jezera, ribe, ptice i čovjek čine jedan EKOSUSTAV. Oštećenja, onečišćenja ekosustava koje čini čovjek, danas zauzimaju alarmantne razmjere i ugrožavaju opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta s lošim djelovanjem na zdravlje ljudi.
Medicinska ekologija pokušava objasniti vezu s čimbenicima okoline i pojave raznih bolesti koje se ne mogu objasniti samo nasljeđem. Zato je Svjetska zdravstvena organizacija i UN formirala planove i prioritetni su: zaštita voda, zdravlja majke i djeteta, bolesti srca i krvnih žila, proučavanje raka, s ciljem otkrivanja mjera za sprječavanje bolesti.
Posebna pozornost je usmjerena na praćenje promjena u tkivima čovjeka, na testiranju raznih kemikalija i metala (danas je poznato 27 milijuna kemikalija, a koristi se oko 5 milijuna.) Također, prati se djelovanje raznih zračenja. Tako Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je svaki treći slučaj TUMORA izravna posljedica izlaganja štetnim djelovanjima iz okoliša. Isto to čini čovjek koji svojom neumjerenosti u jelu (debljina), pušenjem izaziva dokazani rak na 7 mjesta u tijelu. Dokazano je oko 30 tvari izazivača raka, kao primjerice lijekovi koji se ne mogu reciklirati. U rijeke diljem svijeta ulijeva se svašta. Praktički sve što čovjek stavi u usta na kraju završava u vodi. Danas se u tijelu čovjeka može pronaći oko 300 kemikalija kojih prije 50 godina uopće nisu postojale. Biljke i ribe su sastavni dio hrane i jedući ih unosimo korisne ali i štetne tvari, primjerice pesticidi se u ribi mogu kumulirati do milijun puta. Jedući jedan kilogram takve ribe isto je kao da smo popili desetke tisuća litara te zagađene vode iz koje je riba.
10% nasljednih bolesti uzrokovane su iz okoliša. Najviše je izložena okolišu naša koža izložena klimi, temperaturi, smrzavanju, vlazi ali i SVJETLOSTI. Koliko čovjek doprinosi štete u okolišu pokazat će vrijeme, ali danas možda još nije prekasno brinuti i održavati čist i zdrav okoliš, čuvati čiste vode, odgajati djecu upoznavajući ih o ljepoti i značenju očuvanja okoliša i okoline u kojoj žive čime izbjegavamo bolesti i unapređujemo zdravlje.

KAKO KLIMATSKE I METOROLOŠKE PROMJENE DJELUJU NA NAŠE ZDRAVLJE ?

U ožujku je svake godine Svjetski meteorološki dan, kada počinje proljeće. Meteorologija kao znanost proučava promjene i stanje u atmosferi, promjene vremena. Klimatologija je znanost koja proučava utjecaj vremenskih promjena na organizme tijekom sezonskih promjena, utjecaj smjene noći i dana na zdravlje, kao i utjecaj kozmičkog zračenja sadržaj plinova i prašina u zraku. Meteopatologija bavi se tim promjenama u zdravih i u bolesnih osoba. Osjetljivost na klimatske i vremenske promjene najviše je zastupljena u ljudi, pa se često žale na poteškoće, za koje ne znaju uzrok. Mnogobrojne osobe se tuže da ih “boli proljeće”, a neke boli jesen, pa su stari Rimljani i Grci opazili djelovanje klime na ljudsko zdravlje, a i Hipokrat je to dobro znao. Malo je poznato da je u XVII stoljeću istarski liječnik Santorio konstruirao termometar, anemometar i higrometar, koji su se tek u XIX stoljeću počeli primjenjivati u praćenju vremenskih promjena. Manje ili više svi osjećamo vremenske promjene, na koje neki reagiraju a neki ne. Često čujemo kad netko kaže: “Bole me križa, bit će promjene!” Zaista, 3% pučanstva su sigurno meteopati i to svaka četvrta mlada osoba, a svaka druga ili treća starija osoba osjeća vremenske promjene. Moram istaknuti da metopatija NIJE BOLEST, ali izaziva tegobe i utječe na ljudsko raspoloženje ugode i zdravlje u bilo koje doba godine, a javljaju se kao toplotni udar, gubitak tekućine, teške noge, “reumatski” bolovi, promjene na koži i dišnom traktu. S dolaskom proljeća u zraku se mijenjaju elektroliti, zrak za južnog vjetra prepun je pozitivnim jonaima “ubojicama”, pa se promjene jače osjećaju. Takvim danima kirurzi izbjegavaju operirati. S kišom promjene obično nestaju, jer je klima biološki aktivna samo kada se mijenja! Promjene se javljaju na “frontama” iz tople ciklone u hladnu, što vidimo svaku večer na TV prognozi. Fronta na prolazu tada najviše utječe na tijelo. Oni koji tako osjećaju promjene ne bi trebali izlaziti iz kuće, dakle jedan dan prije i jedan dan nakon nagle promjene. U tome ne treba davati previše pozornosti da ne pređe u psihičke promjene. Kako izbjeći promjene vremena odnosno nevremena? Potrebna je AKLIMATIZACIJA, a to je prilagodljivost na klimu i promjene gdje se živi. Na visinama potrebno je prilagoditi se kroz 3 dana. Na moru je potrebno 3 tjedna, inače se može pojaviti nesanica, glavobolja, gubitak apetita i dr. Trajnu prilagođenost klimi nazivamo INKLIMATIZACIJA. U mikroklimatskim uvjetima može pomoći umjetna klimatizacija, ili jonizatorima. Kako bi izbjegli djelovanje vremena na psihički labilne osobe treba se naučiti prilagodbi prateći klimatske promjene kroz godinu i meteorološke prognoze. U priloženom testu provjerite jeste li meteoropat.

TEST: UTJEČU LI VREMENSKE PROMJENE NA VAŠE ZDRAVLJE?

PROMJENE

SIMPTOMI

 
Prelaženje iz toplog
u hladno vrijeme
osjećanje žara topline
vrtoglavica, zlo
DA - NE
Vjetar nestrpljivost, nekoncentriranost DA - NE
Nekoliko dana prije
nevremena, snijeg
magla, vlaga, kiša
blagi bolovi DA - NE
Prije vjetrovitog dana glavobolja, nesanica DA - NE
Tijekom vlažnih dana umor, manjak zraka, gušenje DA - NE
Ciča zima stalno hladne ruke, noge DA - NE
Osjećate da će nastupiti
vremenske promjene
nemate simptoma DA - NE
ODGOVORI:
2 odgovora DA - niste meteoropat
4 odgovora DA - reagirate na promjene, potrebno je praćenje
6 odgovora DA - pozornost na vremenske promjene Vi ste meteoropat!
Kontaktirajte nas
Newsletter i nagradna igra
Indeks tjelesne mase
O nama